Briljantni Tonći Jerić sa peharom u ruci

Mnogo toga što je bilo najavljeno kao mogući razvoj događaja u Sinju se i obistinilo. U natjecanju u kojem je sudjelovao 31 novi igrač u odnosu na prošlu sezenu, što je pokazatelj neizvijesnosti natjecanja i velikog broja kvalitetnih igrača u regiji, odlučio je jako disponirani Jure Stanić, a nitko od dvije ekipe koje su igrale derbi utakmicu u početnoj fazi nije išao do kraja. Osnosno ekipa Gorčina je platila danak umoru i iscrpljenosti.

Zog 1: ŠUŠNJARIĆ – SKELIN 21:6 (Startne prognoze po „db.com“: 80:20; 80:20)

Kao što je njavljeno braća Šušnjara su dominirala utakmicom. Protivnik je jako dobar takmac i sposoban je parirati na Kacunaru. Ipak, Kacunar i boćališta BK Sinj su dva „različita sporta“, a Skelini koji nemaju tu razinu iskustva za sve su bili potpuno nepripremljeni. Domaćin je nakon samo sat vremena prvi našao mjesto u hladu, što nikako nije zanemarivo.

Zog 2: BOŽIĆ – RAŠTEVIĆ 21:4 (Startne prognoze po „db.com“: 70:30; 70:30)

Sa zanimanjem smo pratili goste iz Zadra, a da pri tom oni toga vjerovatno ni blizu nisu bili svjesni. „Scouting“ u balotama je ozbiljna stvar, a zadarski igrači bakelita za igračima iz okolice Splita i Omiša kasne dobrih 10 godina. Za nijedan od parametara koji su bili pod povećalom od strane pomnih promatrača gosti nisu dobili prolaznu ocjenu. Štoviše, nisu bili niti blizu nje. Najmanje se radi o broju cikanih ili pogođenih balota. Radi se o zvanjima i anticipaciji igre, tempu igre, razini „borbenosti“ ekipe i pojedinaca unutar iste, kao i nivou igre pojedinaca u ključnim momentima kad sve navedeno štima, prilagodbi na podlogu i još mnogo toga ostaloga što prosječan pratitelj balota ne vidi. Jedno je sigurno, ukoliko se ovaj zaista fantastičan projekt nastavi (u što ne sumnjamo), u Sinju će svi i dalje želit zadrane u prvoj utakmici.

Zog 3:GORČINA – A.C.VRGORAC 21:16 (Startne prognoze po „db.com“: 49:51; 50:50)

Derbi utakmica koja je ponudila dvoboj dvije od tri, četiri najozbiljnije ekipe za titulu. Ni jednima ni drugima ždrijeb nikako nije bio naklonjen, a nastavak turnira je to jasno i nedvosmisleno pokazao. Ekipa Gorčina je izgledala za malu nijansu ozbiljnije od svih ekipa na turniru u prva dva meča. Međutim, ždrijeb protivnika i terena prije polufinala koji su imali je najgori mogući. „Tigrovi“ na startu, a onda odlični Šušnjare na zogu na kojem Omišani nisu igrali četvrtfinale. Nije ih „poljubila“ sreća baš u nijednom momentu.

Gosti sa juga, ne da nisu razočarali poput zadrana, nego su oduševili u svakom pogledu. Došli su (već treći put ove godine u okolicu Splita) sa jasnim ciljem. To je bila titula. Želja, Bleki, Tigar i Dragičević su zaista istinski sportaši. Alibije ne uzimaju. A kad krene utakmica „igraju i ne pitaju“, „ne maze i ne plaču“. Kad je bilo gotovo način na koji su srdačno stisli ruke omišanima je primjer svima koji balote vole i igraju. Jako težak poraz u odličnoj igri, a momci su sa visoko podignutim glavama istrčali pred pobjednika i protivnika sa pruženim rukama. Fenomenalno.

Momci su pokazali fenomenalno pucanje (Tigar), vrhunsko zatvaranje i dodavanje na korektoru (Želja) i jako dobar valj (Crnčević). Ono što je bilo na nekom prosjeku je Crnčevićevo odigravanje gume, Željino pucanje na korektoru i Tigrovi rijetki ali važni promašaji, u momentima kada se Tonći Jerić potpuno dizao.

Omišani su odigrali na svom maksimumu. Pokazali odlično pucanje na trojci (Dado Pirić, potpuno zasluženo dobio titulu za najboljeg pucača turnira), odličan valj na prvaru (Tonći Jurjević). Također, predstavljen je Tonći Jerić u najboljem mogućem svjetlu. Po nekim mišljenjima u periodu prijelaza bakelita i njegovog „kraljevstva“ sa “Ćimpe na Luku“ i u ranoj fazi karijere Marijana Botice, Tonći Jerić je bio najbolji igrač  bakelita uopće, baš taj kraći period. Čak i ako je stvar samo za raspravu, nikako nije zanemariva. Jučer smo se svi jasno uvjerili zašto dio balotaških insajdera ima navedeno mišljenje. Na minusu od 12:7, Jerić odigrava nevjerovatne balote za 5 i 4 punta, od kojih ništa nebi imao da 3 nije “zalijepio” i ostavio ih aktivnima. Time je nakratko podsjetio na ono kako Luka Žure odigrava onda kada treba i kako se sa par balota ostvaruje gotovo pola seta bez puno emocija. Dakle, pravi derbi i odlični Jerić, Jurjević i Pirić za jako, jako teško izborenu pobjedu.

Zog 4: RIBOLA – BRIGA 21:15 (Startne prognoze po „db.com“: 60:40; 65:35)

Ribola je nominalno bolja momčad. Ipak, znali smo da drugi domaćin predvođen Svetom Đipalom može biti opasan. Tonči Čizmić je loše otvorio utakmicu na korektoru. Lukša Bratim polovno na pucaču, a promašene balote su mu ostajale neaktivne (s obzirom da je guma jako loše riješena i predstavlja jedan od parametara u kojem se može napraviti iskorak za neki sljedeći ovako veliki turnir). Momke je držao fenomenalni Jure Stanić. Također, Čizmić i Bratim nisu igrači koji će u ijednom momentu izgubit „glavu“. Štoviše, Jure je dočekao Lukšu koji je propucao, a nakon toga i Čizmića, koji je na super neizvijesnih 16:15 jednim hitcem napravio 5 punata i pobjedu. Bratim, a pogotovo Čizmić su odigrali onoliko koliko je potrebno za pobjedu i ono što je potrebno za pobjedu. Time su jasno pokazali koje su to odlike velikih igrača i ekipa pobjednika.